Glavna tema zasjedanja Vijeća Evropske unije prije dva dana u kontekstu Bosne i Hercegovine bile su sankcije za destabilizirajuće faktore iz Republike Srpske te reforme u pogledu Izbornog zakona i Ustava BiH.
Međutim, iz određenih međunarodnih krugova plasirana je i ideja da je i odgađanje opcija kako bi se ostavilo malo prostora za dogovor i reformu. S obzirom na poznate stavove, Hrvatska se otvoreno založila za opciju odgađanja izbora dok se ne riješi pitanje izbornog zakona. Taj stav je potvrdio i ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, odmah nakon zasjedanja u Briselu. Međutim, iznio je i tvrdnju da je većina članica EU podržala hrvatska stajališta.
Klix.ba pak iz diplomatskih izvora saznaje da stanje na terenu i nije baš takvo. Za odgađanje izbora u slučaju nepostojanja dogovora o izbornom zakonu jasno i glasno su bile samo Hrvatska i Mađarska. Među državama koje su diskutirale u smjeru da je, bez obzira na pregovore neophodno održati izbore, te da je to osnova demokratije, su Italija, Austrija, Belgija, Nizozemska, Njemačka i Švedska.
Druge zemlje se tokom rasprave u ponedjeljak uopšte nisu izjašnjavale o ovoj temi.
Shodno ovakvim stavovima, evidentno je da su Hrvatska i Mađarska usamljene u stavovima da je potrebno odgoditi izbore dok se ne postigne dogovor. Zanimljivo je da su te zemlje bile i protiv uvođenja sankcija Miloradu Dodiku. Konačna odluka o sankcijama Evropske unije bit će poznata do kraja marta ili početkom aprila. S obzirom na to da je konsenzus teško očekivati, onda su realnije pojedinačne sankcije država.
A kada je riječ o izbornom zakonu, sve je manje vremena. Političke stranke u BiH još nisu približile stavove, a Centralna izborna komisija početkom maja planira raspisivanje izbora.